Početna stranica
 
Vidiauto tražilica
 
Povijest McLarena

Bruce Leslie McLaren rođen je 30. kolovoza 1937. godine u Aucklandu, Novi Zeland. Njegov otac, Leslie, imao je automehaničarsku radionicu, a uz to se bavio motociklističkim utrkama. Nakon drugog svjetskog rata zamijenio je dva kotača s četiri i sudjelovao u auto utrkama.
No, u to se vrijeme mladi Bruce zanimao drugim stvarima, bio je kapetan školskog rugby tima, ali je s devet godina obolio od Pertheove bolesti. Proveo je gotovo tri godine u bolnici i u domu za hendikepiranu djecu ležeći imobiliziranih nogu. Potpuno se je oporavio, ali mu je lijeva noga ostala kraća za gotovo 4 cm, pa je morao nositi posebne cipele, no i pored toga je lagano šepao pri hodu što mu je, slično kao i Grahamu Hillu, postalo zaštitni znak.
Godine 1952. godine McLaren stariji kupuje Ulster Austin Seven s kojim se namjerava natjecati. Godina koja slijedila bila je jako važna u Bruceovom životu, jer je radeći s ocem na pripremanju automobila dosta naučio, a što je još važnije bilo je to dragocjeno iskustvo koje ga je doživotno vezalo uz automobile. Na svoj 15. rođendan polaže vozački ispit, a ubrzo nakon toga počinje nastupati na lokalnim utrkama. U 1956. upisuje, a kasnije i diplomira strojarstvo na sveučilištu u Aucklandu.
Kada je krajem 1961. Jack Brabham napustio Cooper, McLaren je zauzeo njegovo mjesto kao Cooperov prvi vozač, i 1962. pobijedio u Monacu i Reimsu. No sezona 1963. bila je prepuna teškoća s financiranjem momčadi i opterećena lošim odnosima među ljudima. Zbog svega toga Bruce odlučuje osnovati vlastitu momčad, i 1963. zajedno s Teddyem Mayerom ustanovljava ŇBruce McLaren Motor Racing LtdÓ.
Prvi bolidi koje je koristila momčad bili su Cooperovi s Climaxovim četverocilindričnim motorom od 2500 ccm. Tamnozeleni bolidi s Bruceom McLarenom i Teddyevim bratom Timmyem Mayerom u cockpitu, prvi su put nastupili 4. siječnja 1964. u Levinu na Novom Zelandu. Iako je pobijedio Denny Hulme u Brabhamu, Timmy je završio drugi a Bruce treći što je bilo izvanredno. Momčad je napredovala i Bruce i Timmy su bilježili sve bolje i bolje rezultate. Ali kao što je u automobilizmu nažalost uobičajeno, smrt je vrlo brzo ubrala svoj danak. Na treningu u Longfordu na Tasmaniji bolid Timmya Mayera je izletio sa staze i udario u dva stabla, prelomivši se na dvoje. Udarac je bio strašan i mladi Mayer, koji bi vjerojatno postao jedan od neumrlih poput Senne i Villeneuvea, je poginuo.
U razdoblju koje je slijedilo McLaren počinje s razvojem vlastitih bolida, s kojima nastupa na utrkama po Australiji i Americi, pripremajući se za nastup u Formuli 1. Krajem 1965. predstavljen je McLarenov Formula 1 prototip M2B, kojeg je konstruirao Robin Herd. Prvi Bruceov nastup u njegovom bolidu u natjecanju Formule 1 bio je 22. svibnja 1966. u Monacu. No pokazalo se da ni bolid M2B kao ni Fordov V8 motor nisu dorasli konkurenciji, pa je Bruce zbog kvara na motoru morao odustati.
Sezone 1966. i 1967. u Formuli 1 bile prilično loše za McLarenov tim, no razvijani su novi modeli i momčad je bilježila dobre rezultate na utrkama po Americi i Kanadi. Uslijedio je razvoj novog modela, ali tada Herd napušta McLaren i odlazi u Cosworth, ostavljajući napola završene nacrte za bolid M7A. Bruce se zajedno s Gordonom Coppuckom baca na dovršenje bolida, u kojem zajedno s Dennyem Hulmom nastupa u formuli 1 1968. godine. Te godine u Jarami Bruce je bio treći kada je zbog kvara na motoru morao odustati. Denny Hulme je bio drugi, samo sekundu iza Grahama Hilla u Lotusu. Ali deset krugova prije kraja ostao je bez druge brzine pa se morao zadovoljiti drugim mjestom.
Velika nagrada Belgije održavala se 9. lipnja 1968. na staroj stazi Spa-Francorchamps tada još dugoj 14.1 km. Utrka u Ardenima je bila najdulja u prvenstvu i stavljala je na kušnju vozače i njihove bolide. Bruce je bio drugi iza Jackya Stewarta u Tyrrellu. U pretposljednjem krugu Stewart je morao otići u boks jer nije imao više goriva, što u općem metežu koji je vladao na kraju utrke Bruce nije ni primijetio. Prošavši kroz cilj bio je uvjeren da je drugi, i premda je drugo mjesto smatrao dobrim rezultatom, nije shvaćao eksploziju oduševljenja u boksu. Trebalo je im je dosta vremena da ga uvjere da je pobijedio on, a ne Stewart. Bila je to prva od 109 pobjede koje je ostvarila McLarenova ekipa. Model M 7A osvojio je s Dennyem Hulmeom još tri pobjede. GP Italije i Kanade 1968. i GP Meksika 1969.
Bruce McLaren nije doživio daljnje uspjehe ekipe koja je proslavila njegovo ime. 9. lipnja 1970. u Goodwoodu prilikom testiranja modela za američko prvenstvo CanAm-McLaren M 8D, bolid je izletio sa staze i s gotovo 200 km/h udario u zid. Novozelanđanin je na mjestu poginuo.
Time je počela era Teddya Mayera koja je trajala do 1980. Pod njegovim vodstvom promijenio se i izgled. Karakteristična narančasta boja bolida ustupila je mjesto bojama sponzora, kozmetičke tvrtke Yardley. To je bila faza u kojoj se McLaren probio među vodeće momčadi u F1. Denis Hulme je 1972. bio treći u ukupnom poretku, a pobijedio je na GP Južne Afrike. Njegov bolid M19A odgovarao je filozofiji konstrukcije Brucea McLarena konvencionalno, solidno i pouzdano. Tek 1973. se tadašnji glavni inženjer Gordon Coppuck odlučio načiniti korak naprijed. M23 odredio je trend u razvoju bolida tih godina, što se pokazalo u neuobičajeno dugom vijeku trajanja tog modela. Koristio se s manjim izmjenama sve do 1976.
Godina 1974. bila je vjerojatno najvažnija u životu momčadi. Marlboro postaje glavni sponzor i bolidi dobivaju karakteristične crveno-bijele boje, koje su uz Ferrarijevu crvenu obilježile cijelo natjecanje Formule 1. M23 donio je McLarenu 16 pobjeda i dva naslova svjetskog prvaka (Emerson Fittipaldi 1974. i James Hunt 1976.). Nasljednik tog modela M26 vozio je samo jednu sezonu, a James Hunt je s njime 1977. osvojio tri pobjede.
Kraj 70-tih bilo je teško razdoblje za McLaren. Prespavali su razvoj, budućnost je naime pripadala bolidima sa stabilizatorima. Kad je Lotus 1978. usavršio bolid sa stabilizatorima McLarenov M26 bio je samo ukras u utrkama, koji je uspio osvojiti samo 15 bodova. Tijekom1979. i 1980. očajnički su pokušavali uhvatiti priključak za Ferrariem, Ligierom i Williamsom koji su tada određivali tempo. Gordon Coppuck je to htio napraviti s kopijom Lotusa, no opet je bio korak iza konkurencije koja je već razvila sljedeći model. Modeli M28 i M29 bili su nezgrapni, spori i nepouzdani. Alain Prost mogao je krajem 1980. nekažnjeno raskinuti dvogodišnji ugovor, jer je serija nesreća uzrokovana lomljenjem materijala bila uvjerljiv izgovor.
Marlboro je uzeo krizu za povod da prilagodi McLaren zahtjevima vremena. Mclaren s Teddyem Mayerom ujedinio se s timom ŇProject FourÓ, čiji je vlasnik bio mladi i ambiciozni manager Ron Dennis. Nastala je nova tvrtka ŇMcLaren InternationalÓ, i Mayer je morao dijeliti vodstvo tima s Ronom Dennisom, koji nije krio svoje ambicije da izgura Mayera i u potpunosti preuzme tvrtku. Nakon godinu dana Teddy je kapitulirao i Ron Dennis je postao neprikosnoveni šef (nakon toga svi bolidi nose u osnovi oznaku MP 4, što je kratica od ŇMarlboro Project FourÓ). Konstruktor Gordon Coppuck je također morao uvidjeti da je njegovo vrijeme prošlo. Inženjera stare škole pregazile su nove zvijezde za crtaćom daskom poput Patricka Heada i Johna Barnarda.
Ron Dennis postavio je svoj štab Wokingu i u McLaren doveo Johna Barnarda, koji je 1981. konstruirao prvi bolid od karbonskih vlakana u povijesti Formule 1. McLaren MP 4/1 bio je preokret u konstrukciji bolida i garantirao je McLarenu gotovo deset godina mjesto u prvim startnim redovima i pobjedničkim postoljima. Čak i MP 4/5B iz 1990. je u osnovi Barnardova konstrukcija. Najuspješniji od obitelji MP 4 bio je toliko dominantan da se moglo govoriti o McLaren pokalu a ne svjetskom prvenstvu u formuli 1. MP 4/2A pobijedio je 1984. na 12 od 16 utrka, a 1988. je MP 4/4 u 16 GP-a bio pobijeđen samo jedanput.
Zahvaljujući Jean-Louis Schlesseru koji se u Monzi tri kruga prije kraja ispriječio Senni, ostavivši Ronu Dennisu neispunjen taj posljednji cilj, totalni trijumf u jednoj sezoni. Tek 1991. je McLarenov glavni inženjer Neil Oatley konačno napustio Barnardovu konstrukciju. Modeli MP 4/6, MP 4/7 i MP 4/8 bili su nove konstrukcije s dobrim ali nipošto i genijalnim rješenjima.
Bez vozača kao što Ayrton Senna i Hondinog motora početkom devedesetih se ne bi previše čulo za McLaren. U sezoni 1993. je nedostatak Honde nadomješten TAG-ovom elektronikom koja je iz krajnje aerodinamički osjetljivog McLarena stvorila pristojan trkaći automobil. Sennina peta pobjeda u toj sezoni u Adelaidu skinula je Ferrari s postolja najuspješnijeg tima u F1 svih vremena. Dok je Ferrariu trebala 521 utrka za 103 GP pobjede, McLaren je 104 pobjede ostvario u 394 vožnje. Samo 11 pilota je do tada sudjelovalo u McLarenovom uspjehu. Ayrton Senna (35), Alain Prost (30), James Hunt (9), Niki Lauda (8), Denis Hulme (6), Emerson Fittipaldi (5), John Watson (4), Gerhard Berger (3), Peter Revson (2), Jochen Mass (1) i Bruce McLaren (1). Za to vrijeme izmijenilo se 6 motora. Ford Cosworth (30), TAG-Porsche V6 Turbo (25), Honda V6 Turbo (15), Honda V10 (16) i Honda V12 (13). U 1993. McLaren se vratio Fordu i s njime je Senna osvojio pet pobjeda.
Nije samo prva pobjeda Brucea McLarena bila neobična. Godine 1973. je Denis Hulme doživio u Švedskoj gotovo istu dramu s benzinom kao i u Spa 1968. Ovaj put je Ronnie Peterson ostao bez goriva u posljednjem krugu, što je Hulme iskoristio. Iste godine je u Mosportu održan GP Kanade jedina utrka u povijesti na kojoj nije bilo potpuno jasno koje pobijedio. Nakon kaotične utrke u magli, vodstvo utrke je proglasili Petera Revsona pobjednikom.
Godine 1975. je Jochen Mass na Montjuichu dobio samo pola boda jer je utrka prekinuta zbog teške nesreće Rolfa Stommelena nakon prve trećine. Godine 1976. su dva GP pobjednika odlučena za zelenim stolom. oba puta je vozač McLarena James Hunt igrao glavnu ulogu. Isprva je Britanac bio diskvalificiran kao pobjednik u Jarami jer je njegov McLaren bio za 1.8 cm širi nego što je bilo dopušteno. Dva mjeseca kasnije je ta odluka poništena. Huntu je vraćeno 9 bodova, ali je umjesto toga morao platiti 3000 USD kazne. Tek što se situacija smirila Huntu je ponovo oduzeta pobjeda. Na GP Velike Britanije na Brands Hatchu pobijedio je nakon što je prilikom starta skrivio masovni sudar i usprkos protestu Ferraria, sudjelovao u ponovljenom startu. Hunt je naknadno diskvalificiran.
Godine 1982. je John Watson u Zolderu osvojio pobjedu u posljednji trenutak. Sjeverni Irac je u pretposljednjem krugu preuzeo vodstvo od Keke Rosberga čije gume nisu izdržale. Godinu dana kasnije su Niki Lauda i John Watson u Long Beachu osvojili senzacionalnu dvostruku pobjedu nakon što su startali kao 22. i 23. Jacky Ickx je 1984. kao šef utrke osigurao prekidom Prostu pobjedu pred jurećim Sennom. Iduće sezone je McLaren ponovno izgubio utrku koja je bila dobivena na stazi. McLarenov MP 4/2B kojeg je u Imoli vozio Alain Prost, diskvalificiran zbog 2 kg manjka težine.
U McLarenu je 1989. vladao rat. Prost protiv Senne Ňtočno u podneÓ u Suzuki. Njih su se dvojica sudarili, Senna je nastavio voziti i pobijedio. No, sat vremena kasnije je diskvalificiran. Dvoboj Senna-Prost obilježio je kraj 80-ih i početak 90-ih i do dan danas veličina njihove borbe nije nadmašena. U sveukupnoj ocjeni, Ayrton je za dlaku brži od Alaina.
Godine 1992. je Senna u Monte Carlu s 0.125 s prednosti ispred Nigela Mansella ostvario najtješnju pobjedu McLarena. To je jedna od najpoznatijih pobjeda u povijesti F-1 jer Ayrton je tri kruga pravio majstorije s potpuno istrošenim gumama ispred tada nepobjedivog Mansella. Ostao je u McLarenu još jednu godinu iako je sve teže trpio ogromnu premoć koju je imao Williams zahvaljujući Renaultovim motorima. No, 93. će također ostati zapamćena po čak pet njegovih pobjeda. Ona u Donningtonu za GP Europe nalazi se u analima F-1, vjerojatno kao jedna od deset najuzbudljivijih utrka svih vremena. Prvi krug pamtit će se dok je utrka. Na prvom zavoju Ayrton je bio peti (iza Prosta, Hilla, Schumachera i Wendlingera) da bi na kraju prvog kruga imao dvije sekunde prednosti!? Treba li reći da se vozilo po kiši?
Na kraju 93. Ayrton Senna je otišao iz McLarena i treća utrka za Franka Williamsa bila je tragična. U Imoli, 1. svibnja 1994. godine, poginuo je veliki Ayrton Senna.
Godine koje su uslijedile Ron Dennis bi najradije zaboravio.Pokušalo se s Peugeotovim motorom, ali nije bilo dovoljno strpljenja s Brundleom i Blundellom,pa je McLaren otrpio tri gorke godinebez i jedne pobjede. Naravno, u 1994.Ferrari je ponovo preuzeo primat u broju pobjeda. Godine 1995. Ron Dennis dovodi Mercedesov motor, a 1997. i genijalnog aerodinamičara Adriana Neweya. U 1997. došljak iz Williamsa David Coulthard osvaja dvije (Australija i Italija), a Mika Hakkinen jednu pobjedu (Europa). U iduće dvije godine postaju svjetski prvaci, a tek nakon toga ponovno počinje vrijeme Ferrarija. McLaren je trenutno u silaznoj putanji, no u činjenicu da će se opet vratiti i biti superiorni ne trebamo sumnjati.

 

Pobjede konstruktora (kraj 2001.)
1
Ferrari
144
2
McLaren
134
3
Williams
107
4
Lotus
79
5
Brabham
35
6
Benetton
27
7
Tyrrell
23
8
BRM
17
9
Cooper
16
10
Renault
15

 

Pole Position konstruktora (kraj 2001)
1
Ferrari
148
2
Williams
112
3
McLaren
112
4
Lotus
107
5
Brabham
39
6
Renault
31
7
Benetton
15
8
Tyrrell
14
9
Alfa Romeo
12
10
BRM
11

Naj...
Deset najlegendarnijih F1 bolida u povijesti
Rally majstori
Trkaće ikone
Vozačke legende

Povijest
Snagatori
Povijest McLarena

Zanimljivosti
Nedoumice o Formuli 1

Vozači kojih marki su najarogantniji, najbahatiji i „nefer“ na cesti?
Alfa Romeo
Audi
BMW
Honda
Porsche
Citroen
Fiat
Ford
Jaguar
Jeep
Lexus
Mazda
Mini
Mitsubishi
Nissan
Opel
Peugeot
Renault
Subaru
Suzuki
Toyota
Volkswagen
Mercedes
Arhiva Rezultati
O nama
Prijavi u bookmark
Vidiauto kao prva stranica
Uvjeti korištenja
  • Auto servisi
  • Talijani, Nijemci, Japanci, Francuzi... Koji je najbolji?
  • Najbolji automobili svih vremena
  • Formula 1, Rally, NASCAR
  • Kupnja - gdje i kako?
  • Ponuda – potražnja

    Svi forumi

  • Naj...
    Sve naj iz svjetske autoindustrije...
    Autogenijalci
    Velikani auto svijeta
    Auto leksikon
    Razjasnite si neke od pojmova iz svijeta autoindustrije
    Poslušaj pilu
    Zanima vas kako zvuči neki automobil
    Recenzije igara
    Recenzije najboljih automobilskih igara
    Screensaveri
    Učinite vaš desktop dinamičnijim i ljepšim
    Wallpaperi
    Vaš desktop može biti puno ljepši
    Vremeplov
    Zaplovite našim vremeplovom u povijest
    Najljepši
    Najljepši u automobilskoj povijesti
    Klasični auti
    Klasika je klasika
    Auti snova
    Automobili koje mnogi (samo) sanjaju





    Zapamti me
    novi korisnik