Početna stranica
 
Vidiauto tražilica

Doking XD - HR elektroautomobil!

 

Prvi hrvatski elektroautomobil Doking XD nastao je za samo dva i pol mjeseca. Kroz nekoliko mjeseci bit će završen prototip koji bi auto svijet mogao okrenuti naglavačke.

 

Doking XD

 

Kad kažemo «hrvatski automobil» onda nam najprije na pamet padne izbor najboljeg hrvatskog automobila, u kojem u stvari biramo uvozne automobile. No uskoro bi ove dvije riječi mogle dobiti novo značenje, jer u Hrvatskoj je najavljena proizvodnja prvog hrvatskog automobila. Prvi hrvatski električni automobil Doking XD ovih dana diže buru kao da je zima u Masleničkom ždrilu, a ne ljeto s ponekim valom.

 

Kako se sada razvijaju automobili

 

Što se događa kada se krene u razvoj novog modela automobila? Za primjer ćemo uzeti Opel koji želi proizvesti novu Zafiru. Tada Opelovi marketinški stručnjaci, analisti i manageri odšeću u njihov Design Abteilung, odnosno odjel za dizajn te svojim crtačima udjele novu temu. Svi se uhvate posla, u nadi da će baš njihov crtež osvojiti srca odgovornih. Na internom natječaju prođu oni dizajneri koji su «pogodili» trend današnjeg vremena jer već viđena ili pak futuristička rješenja vrlo rijetko prolaze na internim natječajima. Od pobjedničkih crteža i njihovih crtača nastaje tim dizajnera zaduženih za interijer i eksterijer. Na osnovu crteža kreće se u izradu glinenog modela automobila, u omjeru 1:1. Zatim slijedi izrada kalupa, koji mogu koštati i u milijunima eura. Nekoliko mjeseci kasnije, eksterijer i odvojeni interijer model počeo je dobivati konačan oblik. Crtači zbog atraktivnosti automobila naginju prema vrlo niskom krovu kako bi bočne staklene površine bile što uže, dok kotače redovito crtaju s minimalno 25-inčnim promjerima. Na kraju slijedi tzv. digitalno pipanje koje se zove "Digital Abtasten" metoda. Ta inače vrlo skupa metoda podrazumijeva digitalni prijenos iz glinenog modela u CAD softver. Robotska ruka na svom kraju ima dodirnu iglu koja doslovce "prepipa" centimetar po centimetar cijeli glineni objekt. Tamo gdje sićušna kuglica na vrhu igle dodirne glineni prototip biva označena pojedinačna točka u koordinatnom sistemu i na kraju posla se izrodi tzv. "oblak točki" koje se konvertiraju u odgovarajući Styling softver. Od dobivenih "oblaka" u konačnici nastanu "Surfaces" dakle 3D površine. Pritom se koristi softver "ICEM-surf", a koji je i danas pored "Autodesk Alias Designa" još uvijek u upotrebi. Od dobivenih koordinata i "točki" dobiju se njihovim povezivanjem krivulje, a posebnim surface toolsima se uz pomoć dobivenih krivulja dobiju površine. Čitav objekt na kraju izgleda kao haljina načinjena od hrpe zakrpa. Otežavajuća okolnost su lomovi na spojevima površina koji moraju imati tekući tangencijalan spoj ili prijelaz za koji se koristi metoda zvana "Straken". Od velike pomoći pri tome na raspolaganju je "Zebra Stripe face analysis tool" kojim se vidno lakše peglaju spojevi na površinama. Tek kad je model potpuno ispeglan dogodi se da zbog jednostavnije geometrije malo odstupi od glinenog modela i ti podaci se u *.Step ili *.Iges formatu nakon 10-ak mjeseci rada napokon eksportiraju u softver koji je standard u cijelom General Motorsu (danas Magna) pa tako i Opelu, a to je Unigraphics NX kojeg je preuzeo Siemens.

Cijeli ovaj postupak traje gotovo godinu dana.

 

Izrada Opel Zafire u CAD-u

 

Izrada Opel Zafire u CAD-u

Izrada Opel Zafire u CAD-u

 

Računalom zamijenio cijeli razvojni tim

Vratimo se na priču o hrvatskom automobilu. Kad je Vjekoslav Majetić, vlasnik zagrebačke tvrtke Dok-Ing specijalizirane za strojeve za razminiranje, došao na ideju proizvodnje vlastitog elektromobila, bio je svjestan svih prethodno navedenih dugotrajnih i skupih metoda i bilo mu je posve jasno da su premali za "isti" pothvat. Igor Jurić, dizajner elektro automobila Doking XD, imao je priliku u Russelheimu koristiti vrhunske skupe i jeftine, pa i neke Free programe za razvoj automobila, te tako ima sjajan pregled "stanja tehnike" i softvera. Radio je na razvoju nekoliko Opelovih modela - Astra, Corsa i Zafira, na Porsche Cayeneu te Mercedesu ML klase. Zaključio je kako niti nakon 20-ak godina, otkako je "2D i 3D" zamijenio crtaće ploče, ne postoji idealan styling softver koji u potpunosti „osjeća“ ideje dizajnera, a pri tome je dovoljno brz. Osim programa dizajneru su uz kreativnu nadarenost, potrebna i znanja čistog inženjeringa i konstruiranja. Kad netko ima sve te sposobnosti, a uz to koristi i vlastite plug-in toolse, može ostvariti rezultate koji zamjenjuju cijeli razvojni tim. Da stvar bude ljepša, sav ciklus od početne skice do 3D modela, koji u auto industriji ponekada traje i do godine dana, sa svim timovima i skupom opremom, jednostavno postaje preskup i prespor. Upravo su na taj način u Dok-ingu na razvoj potrošili samo dva i pol mjeseca, što će zasigurno zapanjiti mnoge u svijetu automobila.

Naravno i oni čuvaju svoje poslovne tajne. Iz razumljivog razloga nam zato nisu mogli otkriti kojim se sve softverima koriste, kako svoje znanje ne bi doslovce poklonili bogatoj stranoj auto industriji. Ali su iskoristili činjenicu kako u auto branši teško prihvaćaju nove tehnologije i još se uvijek drže starih načina, koji su sporiji i skuplji.

 

Igor-Juric_designer iz Siska

Igor Jurić, designer iz Siska

 

Kakvi će biti automobili budućnosti - kakve će funkcije imati?

 

Elektromobili odnosno električni automobili predstavljaju jedno od rješenja u bliskoj budućnosti, koje bi trebalo smanjiti negativni utjecaj automobila na okoliš. Poigrajmo se malo tom budućnošću. Kako uopće zamišljamo elektroautomobile? Kao tihe automobile koji klize gradom, ne stvaraju buku i ne zagađuju okoliš. U njima ne očekujemo ništa od analogije - nemaju analogne mjerne instrumente nego je sve digitalizirano, nemaju mjenjač (osim za vožnju unatrag), možda čak ne bi trebali imati niti gas papučicu nego joystick na volanu. Upravljanje mnogim funkcijama obavlja se putem glasovnih naredbi. Automobil je povezan s ovlaštenim servisom, i u slučaju bilo kakvog kvara automobil sam komunicira sa servisom, a to bi naročito korisno bilo u slučaju nesreće. U unutrašnjosti bi postojao veliki touchscreen ekran koji bi se mogao personalizirati pozadinama i fotografijama, a na kojem bi se prikazivale sve bitne informacije koje vozaču trebaju. Vozilo bi trebalo imati i Wi-Fi vezu te bi se spajalo na Internet putem Wireless mreže rasprostranjene po cijelom gradu. S obzirom da električni automobili trebaju električnu struju za pogon, na parkiralištima bi mogle biti nadstrešnice koje istovremeno štite vozila od utjecaja sunca, kiše, snijega i leda, a usput su na njima integrirane solarne ćelije. A možda se zbog navike vozača niti mnogo toga neće promijeniti osim načina pogona. Ipak, ova vozila otvaraju i niz pitanja - postoji li zakonska regulativa, kako će se puniti odnosno hoće li kućne instalacije moći izdržati opterećenje, hoće li INA i ostale naftne kompanije dopustiti postavljanje punjača baterija.

 

120 km/h

 

Radi se o dvosjedu dužine 260 cm, a njegov prototip mogli bismo vidjeti do kraja ove godine. Izradu šasije trebala bi izvoditi tvrtka Eko-Međimurje, a u proizvodnji bi trebalo sudjelovati i TPK, zavod za energetsku i procesnu opremu. Vozilo će se pokretati elektromotorima na struju, elektromotore bi trebala proizvoditi tvrtka Tema iz Pule, a ugrađivat će se dva motora snage po 45 kW (ukupno 90 kW/120 KS). Motori će imati ogroman okretni moment od čak 600 Nm, a brzina kretanja ovog vozila s prednjim pogonom trebala bi biti maksimalno 120 km/h. Da bi se baterije napunile potrebno je 150 minuta, a jedino se baterije, inače najskuplji dio današnjih elektromobila, neće proizvoditi u Hrvatskoj nego će se uvoziti (svi drugi dijelovi proizvodit će se u Hrvatskoj). Litij-željezno-fosfatne baterije (LiFePO4) bi trebale omogućiti autonomiju do 250 km, a punit će se i za vrijeme kočenja vozilom. Osim LiFePO4 baterija posljednje generacije koje su nezapaljive i ekološki prihvatljivije, kupcima će se nuditi i jeftinije olovne baterije s manjom autonomijom. Inače, proizvođači mobitela sve više usavršavaju baterije koje su sve lakše, jače i jeftinije te ekološki prihvatljivije tako da će i to pripomoći autoindustriji, a očekivanja su da bi u sljedećih pet godina od ukupno prodanih novih automobila čak 40% njih trebalo biti pokretano električnim motorima.

 

Litij-zeljezno-fosfatne baterije

Litij-željezno-fosfatne baterije bi trebale omogućiti autonomiju do 250 km

 

Sjediste koje bi se trebalo ugradivati u Doking XD

Sjedište koje bi se trebalo ugrađivati u Doking XD

 

XD traži investitore

 

Automobil kodnog imena XD (slovo X asocira na originalna, neobična stražnja križna svjetla, dok slovo D u oznaci asocira na Dok-ing), mogao bi se početi serijski proizvoditi već sljedeće godine, ukoliko se osigura 100 milijuna eura potrebnih za pokretanje proizvodnje. Prototip nulte serije bi trebao biti završen do kraja ove godine. Cijena oko 600 kg teškog vozila trebala bi iznositi oko 75.000 kn (cca 10.000 eura), trebale bi pomoći i državne subvencije za ekološka vozila. Sadašnji dizajn u konačnici će ovisiti i o kriterijima sigurnosti kojima će vozilo biti podvrgnuto. U planu je da krov bude stakleni, a hoće li staklo biti zamijenjeno limom ostaje za vidjeti. U trenutku pisanja ovog teksta u tvrtci Dok-Ing razvijaju unutrašnjost po svim potrebnim mjernim i sigurnosnim normama. Industrijski dizajner Igor Jurić iz Siska, u potpunosti stoji iza dizajna prototipa modela XD, a osim toga je i iskusni inovator s već nekoliko patenata do kojih je došao korištenjem kompjutorskih programa štedeći vrijeme i novac. Jurić već sad razmišlja o sljedećem modelu – sportskom roadster dvosjedu naziva „Sisak“.

 

Sportski roadster Sisak

Sportski roadster Sisak

 

Sa zanimanjem ćemo i dalje pratiti razvoj prvog hrvatskog automobila, a tko zna, možda sljedeće godine najboljim hrvatskim automobilom postane baš ovaj hrvatski automobil XD.

 

Krunoslav Ćosić, 10/2009, © arhiva.vidiauto.com




Audi:A7 Sportback

Aerodinamikom do povoljnije potrošnje
Doking XD - HR elektroautomobil!
Kočenjem do dodatne snage

Rezervni dijelovi - original ili kopija?
Kabrioleti 2009
Priprema automobila za proljeće
Najjeftiniji auto

Vozači kojih marki su najarogantniji, najbahatiji i „nefer“ na cesti?
Alfa Romeo
Audi
BMW
Honda
Porsche
Citroen
Fiat
Ford
Jaguar
Jeep
Lexus
Mazda
Mini
Mitsubishi
Nissan
Opel
Peugeot
Renault
Subaru
Suzuki
Toyota
Volkswagen
Mercedes
Arhiva Rezultati










O nama
Prijavi u bookmark
Vidiauto kao prva stranica
Uvjeti korištenja
  • Auto servisi
  • Talijani, Nijemci, Japanci, Francuzi... Koji je najbolji?
  • Najbolji automobili svih vremena
  • Formula 1, Rally, NASCAR
  • Kupnja - gdje i kako?
  • Ponuda – potražnja

    Svi forumi

  • Zanimljivosti
    Najluđi prometni znakovi
    Usporedni test - 4 monovolumena
    Svi auti godine kroz povijest
    Svi kabrioleti dostupni u Hrvatskoj
    Staklena tvornica Volkswagena u Dresdenu.
    Automobili i filmovi

    Auto saloni
    Geneva 2004
    Detroit 2004
    Frankfurt 2003
    Geneva 2003
    Detroit 2003
    Paris 2002
    Zagreb 2002
    Geneva 2002
    Detroit 2002
    Bologna 2001
    Essen 2001
    Geneva 2001
    New York 2001
    Frankfurt 2001
    Tokio 2001