Početna stranica
 
Vidiauto tražilica
Biodizel u kućnoj radinosti

Elektronički sustav kočenja

 

 

Iako u današnje vrijeme postoje keramičke kočnice koje zaustavni put sa 100 km/h – 0 km/h kod supersportskih automobila skraćuju do nevjerojatnih 30-ak metara, stručnjaci Siemens VDO-a predviđaju kako bi njihov elektronički sustav kočnica EWB u slijedećih nekoliko godina zaustavni put mogao skratiti za dodatnih 10 do 15 %.

 

 

Siemens VDO EWB sustav kočnica skraćuje zaustavni put za 10 do 15 %

 

Snažne i pouzdane kočnice predstavljaju osnovu aktivne sigurnosti kod vozila. Učinkovitost kod kočnica osim otpornosti na pregrijavanje očituje se i u duljini zaustavnog puta automobila. Tako primjerice bolidi Formule 1 imaju zaustavni put kočenja sa 100 km/h – 0 km/h u nevjerojatnih 18 metara. Supersportski automobili poput Porsche Carrere GT i Bugatti Veryona opremljeni keramičkim kočnicama zaustavljaju se za oko 31 metar. Kompaktni automobili srednje klase imaju zaustavni put od približno 38 do 39 metara. Za usporedbu, prije samo 20-ak godina automobili kompaktne klase imali su zaustavni put od čak 50-ak metara. No osim kratkog zaustavnog puta važno je i koliko puta se to može izvesti, jer se kočnice svakim novim kočenjem sve više pregrijavaju i gube svojstva. Samim time novim kočenjima produljuju se zaustavni putovi. Zato moderni automobili koriste samoventilirajuće disk kočnice koje su znatno doprinjele otpornosti na pregrijavanje tako da niti nakon desetak uzastopnih naglih kočenja ne dolazi do popuštanja učinkovitosti te do znatnijeg produljenja zaustavnog puta. No, iako su kočioni sustavi danas mnogo sofisticiraniji i sigurniji nego nekada još uvijek ostaje faktor reakcije vozača, vrijeme koje protekne od pritiska papučice kočnice do početka djelovanja te mogućnost preciznog doziranja sile kočenja. Budući da se za sada ne može utjecati na vrijeme reakcije vozača, svjetski stručnjaci su se orijentirali na preostala dva faktora. Posljednja evolucija kočionog sustava zove se elektronički-digitalni sustav kočenja, takozvani „brake by wire“.

 

Brake by wire

 

Termin „by wire“ izvorno datira još od kraja 1960-ih godina kada se u avio industriji počinju koristiti digitalni „fly by wire“ sustavi prijenosa signala kako bi se učinkovitije upravljalo kočnicama i ostalim elementima kod aviona. „Fly by wire“ sustavi koristili su se u početku kod borbenih zrakoplova, da bi s vremenom i većina putničkih zrakoplova bila opremljena ovim sustavima. U automobilskoj industriji termin“drive by wire“ serijski se koristi od 1988. godine kada je u BMW-ovoj seriji 7 premijerno ugrađena elektronički kontrolirana papučica gasa. Mercedes je još 2001. prvi u luksuzne S i SL modele počeo ugrađivati „brake by wire“ sustav elektroničkih kočnica. No prve inačice sustava nisu se pokazale pretjerano pouzdanima, pa je na stotine tisuća automobila godinama potom završavalo na opozivu radi kvara na kočnicama. Do sada su se digitalni elektrohidraulički sustavi kočenja sastojali iz elektroničke pedale kočnice, elektroničke parkirne kočnice, sustava žica, centralnog kompjutera, aktuatora, te hidraulički upravljanih kočionih kliješta sa pločicama na svakom kotaču. Princip funkcioniranja bio je vrlo jednostavan. Pritiskom na papučicu kočnice (ili prekidač/ručku parkirne kočnice) impuls se sustavom žica prenosi do centralnog kompjutera koji ovisno o snazi pritiska i položaju papučice/ručke detektira potrebnu snagu kočenja te impuls dalje prenosi do aktuatora na svakom kotaču koji prema potrebi aktivira kočiona kliješta i pločice. Iako se čini kako navedeno trajo prilično dugo dovoljno je svega 0.2 do 0.3 sekunde od trenutka pritiskanja papučice do početka zaustavljanja automobila. No, Siemens VDO otišao je i korak dalje.

 

Siemens VDO EWB (Electronic Wedge Brakes)

 

Čuveni njemački div Siemens VDO je još 2005. godine predstavio svoju viziju modernog elektroničkog sustava kočenja „brake by wire“ koji je prema navodima proizvođača riješio „ahilovu petu“ prijašnjih sustava –pouzdanost. Sustav je originalno razvijen od tvrtke eStop koju je Siemens VDO 2005. godine kupio. No što li se skriva iza tog revolucionarnog sustava kočenja? Dakle, Siemens VDO EWB (electronic wedge brakes-u slobodnom prijevodu „ kočnice s elektroničkim klinastim sustavom“) sustav kočnica na svakom kotaču opremljen je kočionim pločicama, specifičnim pločicama s klinastim utorima, malim valjcima smještenim između, dva elektromotora te sa po četiri senzora koji mjere vrtnju kotača 100 puta u sekundi.

 

Dijelovi EWB kočnica: 1 - disk, 2 - kočione pločice, 3 i 4 - elektromotori, 5 - klinovi, 6 - pločice s klinastim utorima

 

Specifičnost ovog sustava jest da koristi kinetičku energiju kotača i upotrebljava ju kao energiju za zaustavljanje vozila. Elektromotori su smješteni unutar zasebnog kućišta i nalaze se na pogonskoj osovini koju zakreću pritišćući pločicu sa valjkastim utorima čime uzrokuje rotaciju malih valjaka pritišćući dalje kočione pločice o disk.

 

Princip funkcioniranja EWB sustava prikazuje kako se zakretanjem klinova pritišću pločice na disk

 

Radi se o revolucionarnom sustavom koji bi klasične kočnice mogao otpremiti u povijesti. Čitav sustav napaja se na 12 volti stoga je svaki automobilski akumulator dovoljan za učinkovit rad. EWB sustav prepoznaje potrebnu snagu doziranja kočnica te prema potrebi aktivira potrebnu snagu elektromotora. Prema probnim testiranjima na snijegom prekrivenim prometnicama pri brzini od 80 km/h automobili opremljeni ABS-om bez EWB sustava imali su zaustavni put od prosječnih 75 metara. Isti automobili opremljeni sa EWB sustavom zaustavljali su se u prosječnih 64,5 metara. Dakle, razlika je i više nego očita!

 

EWB kočnice koriste kinetičku energiju vrtnje kotača kao energiju za kočenje.

 

Elektronička budućnost

 

U Siemens VDO-u su toliko uvjereni u kvalitetu proizvoda da već za 2010. predviđaju kako bi većina luksuznih automobila trebala biti opremljena upravo njihovim sustavom kočenja. Testna mjerenja su već potvrdila kako automobili opremljeni Siemens VDO EWB sustavom ostvaruju za čak 10 do 15% kraće zaustavne putove nego automobili bez ovih revolucionarnih kočnica. Prema najavama već slijedeće generacije luksuznih automobila trebale bi biti opremljene ovim potpuno novim elektroničkim sustavom koji će sigurnost kočenja podignuti na novu neslućenu razinu. Tako bi prema predviđanjima za 10-ak godina i gradski automobili trebali biti opremljeni elektroničkim kočnicama.

 

Prototip sa samo jednim elektromotorom po kotaču

 

Razvoj zaustavnog puta kočenja kod modernih automobila (100 km/h – 0 km/h)

 

1981. BMW 318 – 50 do 52 m

1981. Porsche 911 Turbo – 42 do 44 m

1988. Ferrari F40 – 38 do 39 m

1991. VW Golf III 1.6 GL – 46 do 48 m

1994. Renault Clio I 1.4- 45 do 47 m

2003. Honda Accord 2.0 iVTEC– 36 do 38 m

2005. Subaru Impreza WRX 2.5– 34 do 35 m

2009. Honda Civic 1.8 VTEC - 36 do 38m

2009. VW Golf VI 2.0 TDI – 37 do 39m

2009. Dacia Logan 1.4 – 42 do 44 m

2010. Siemens VDO EWB – (- 10 do 15 %)

 

dipl.ing. Daniel Bevandić, © arhiva.vidiauto.com

 

 

Zaustavni put kočenja – navedena mjerenja vrše se pri konstantnom snažnom pritisku na papučicu kočnice dok se vozilo u potpunosti ne zaustavi sa brzine od 100 km/h. Duljina puta mjeri se GPS uređajem.

 

„…by wire“ „…putem žice“, termin kojim se označava sustav digitalnog prijenosa signala tankim žicama rasprostrtim duž aviona, automobila, vlaka…

 




Audi:A7 Sportback

Aerodinamikom do povoljnije potrošnje
Doking XD - HR elektroautomobil!
Kočenjem do dodatne snage

Rezervni dijelovi - original ili kopija?
Kabrioleti 2009
Priprema automobila za proljeće
Najjeftiniji auto

Vozači kojih marki su najarogantniji, najbahatiji i „nefer“ na cesti?
Alfa Romeo
Audi
BMW
Honda
Porsche
Citroen
Fiat
Ford
Jaguar
Jeep
Lexus
Mazda
Mini
Mitsubishi
Nissan
Opel
Peugeot
Renault
Subaru
Suzuki
Toyota
Volkswagen
Mercedes
Arhiva Rezultati










O nama
Prijavi u bookmark
Vidiauto kao prva stranica
Uvjeti korištenja
  • Auto servisi
  • Talijani, Nijemci, Japanci, Francuzi... Koji je najbolji?
  • Najbolji automobili svih vremena
  • Formula 1, Rally, NASCAR
  • Kupnja - gdje i kako?
  • Ponuda – potražnja

    Svi forumi

  • Zanimljivosti
    Najluđi prometni znakovi
    Usporedni test - 4 monovolumena
    Svi auti godine kroz povijest
    Svi kabrioleti dostupni u Hrvatskoj
    Staklena tvornica Volkswagena u Dresdenu.
    Automobili i filmovi

    Auto saloni
    Geneva 2004
    Detroit 2004
    Frankfurt 2003
    Geneva 2003
    Detroit 2003
    Paris 2002
    Zagreb 2002
    Geneva 2002
    Detroit 2002
    Bologna 2001
    Essen 2001
    Geneva 2001
    New York 2001
    Frankfurt 2001
    Tokio 2001