Početna stranica
 
Vidiauto tražilica
 
Muzej Alfa Romeo
Prije i poslije rata

Model 6C 2500 može se istodobno smatrati posljednjim prijeratnim Alfa Romeom te prvim modelom poslijeratne generacije. Nadalje, taj model predstavlja posljednju evoluciju u razvoju vrlo uspješne serije šesterocilindričnih automobila koja je počela modelom 1500. Alfa 2500 je iznimno elegantan i uglađen s izraženom sportskom osobnošću. U muzeju se, među ostalim, mogu vidjeti modeli 6C 2500 Sport i 6C 2500 SS Corsa. Ubrzo nakon rata, Alfa je ponovno počela s proizvodnjom 2500-ica u obliku originalnog sportskog automobila koji je postao poznat kao "Freccia d'Oro", odnosno Zlatna Strijela. Klasična izvedba Villa d'Este vrlo je impresivan primjer kako linije istinski uspješnog automobila mogu postati vječne - ljepota, elegancija i šarm ovog automobila nikada ne blijede.




8C 2900 B Lungo (1938.)
8C 2900 B Le Mans (1938.)
6C 2500 Villa d'Este (1950.)
Giulietta Berlina (1955.)
Giulietta Sprint (1961.)
Giulia TZ 2 (1965.)
GTA 1300 Junior (1967.)
33.2 Staradale (1967.)
33.3 Le Mans (1970.)
33 TT 12 8 (1975.)
Legenda o Giulietti

Ubrzan rast stanovništva rezultirao je sve većom potražnjom za osobnim automobilima. Automobilska industrija je započela s proizvodnjom manjih, jeftinijih automobila, a Alfa je, pod vodstvom Orazia Satta, startala s projektom 'Giulietta', sintezom tehnološkog znanja Alfa Romea komprimiranom u paketu od 1300 cm3. Ovo je bio značajan, povijestan trenutak za milanskog proizvođača. Giulietta je bila prvi Alfin automobil koja je umjesto brojki i slova imala pravo ime. Nadalje, ovo je bio prvi automobil koji je bio namijenjen isključivo širokoj masi kupaca i klijenteli kojoj je bila važna isplativost.

Europska dimenzija

U lipnju 1962. godine javnosti je u Monzi predstavljena prva generacija Giulie - limuzine 1600 s originalnim izgledom i kratkim repom te modela 1600 Sprint i 1600 Spider. Novi četverocilindarski motor nastao je na Alfinom principu, a obujmom od 1600 cm3 Giulia se mogla plasirati na europsko tržište. Sljedeće godine nastale su Giulia Ti Super s pojačanim motorom (sa 92 na 112 KS) i Giulia Sprint GT koju je dizajnirao Bertone. Potonja je bila prvi Alfin automobil koji se u cijelosti proizvodio u novom, visokotehnološkom kompleksu u Areseu.

Natjecateljske Giulie

Godine 1966., GT Junior je testiran na stazi u Baloccu. Taj je model pokretao poboljšanom verzijom motora iz 1300 Giuliette Sprint, a predstavljao je pokušaj privlačenja mlađe klijentele Alfa Romeu. Obzirom da su natjecanja više od pitanja imidža za Alfu, u suradnji sa Zagatom nastala su dva natjecateljska modela. Giuliu TZ 1 pokretao je 1.6 litarski motor sa 112 KS te je zahvaljujući niskoj i aerodinamičnoj karoseriji postizala maksimalnu brzinu višu od 215 km/h. Među ostalim, TZ 2 je postigao klasne pobjede na 12 sati Sebringa, Targa Floriu, 1000 km Nurburgringa, 24 sata Le Mansa i Tour de Franceu. TZ 2 je razvila Autodelta (Alfin natjecateljski odjel) 1965. godine - ispod redizajnirane karoserije od ugljičnih vlakana nalazio se sniženi cjevasti okvir i motor koji je pri 7500 o/min razvijao 170 KS te maksimalnu brzinu od 245 km/h. U muzeju se može vidjeti i prvi model GTA koji je razvijao 220 KS i postizao maksimalnu brzinu od 240 km/h. Godine 1969., Alfina ponuda sportskih automobila se proširila modelom Junior Zagato, prvo u 1300, a kasnije i 1600 izvedbi.

Svjetski prvaci

Povijest sudjelovanja Alfe u automobilskim natjecanjima prvenstveno se sastoji od tri GP automobila, odnosno bolida, koji su osvojili najcjenjeniju titulu - svjetsko prvenstvo. Prva dva, P2 I P3, koje je dizajnirao Vittorio Jano, igrali su glavne uloge u utrkama tijekom 20-ih i 30-ih godina, a vozili su ih najpoznatiji vozači tog doba - Ascari, Campari, Nuvolari, Caracciola, itd. Jedan od najvažnijih izložaka je i model 159 kojeg je vozio Juan Manuel Fangio, a koji je bio poboljšana izvedba 158-ice - modela kojim je Nino Farina osvojio svjetsko prvenstvo 1950. godine.

Rodeni za pobjede

Natjecateljske 33-ice sudjelovale su u utrkama sportskih prototipova između 1967. i 1977. godine. Prvi u seriji, 33/2 s dvolitarskim V8 motorom, pobijedio je u prvoj utrci. Godine 1968., model 33 je dobio novu karoseriju i nadimak Daytona nakon briljantne dvostruke pobjede na istoimenoj utrci u trajanju od 24 sata. Motor je razvijao 270 KS pri 9600 o/min što je omogućavalo maksimalnu brzinu od 300 km/h. Dvije godine kasnije, obujam motora je povećan na tri litre, a u izradi okvira primijenjen je i aluminij, dok je karoserija bila od titana. Maksimalna brzina je porasla na nevjerojatnih 330 km/h pa je automobil nizao pobjedu za pobjedom. Godine 1975. učinjen je još jedan korak revolucionaran naprijed - predstavljen je novi trolitarski 12-cilindrični boxer motor koji je pri 11000 o/min razvijao 500 KS. Zahvaljujući tom automobilu, Alfa je iste godine osvojila 7 od ukupno 8 utrka svjetskog prvenstva. Nadalje, 1975. godine stigao je superbrzi 33 SC 12, pokretan snažnijih 12-cilindričnim motorom sa 520 KS, kojim je Alfa osvojila svih 8 prvenstvenih utrka. Tvrtka Scaglione je 1967. godine dizajnirala dvolitrenu cestovnu izvedbu 33-ice, prozvanu Montreal, od kojih je proizvedeno ukupno 18 primjeraka.

Kako doci do muzeja

Postoje dva načina da se dođe do Muzeja iz Milana: glavnom cestom br. 233 ili autocestom 'Milano-Laghi' (A8-A9). U prvom slučaju treba se odmah nakon naplatnih kućica MilanoNord skrenuti za Arese. Muzej radi od ponedjeljka do petka od 9 do 12 sati te od 14 do 16.30h. Posjete Muzeju moraju se unaprijed rezervirati putem broja telefona 02-939228111.
Natrag



Audi:A7 Sportback

Aerodinamikom do povoljnije potrošnje
Doking XD - HR elektroautomobil!
Kočenjem do dodatne snage

Rezervni dijelovi - original ili kopija?
Kabrioleti 2009
Priprema automobila za proljeće
Najjeftiniji auto

Vozači kojih marki su najarogantniji, najbahatiji i „nefer“ na cesti?
Alfa Romeo
Audi
BMW
Honda
Porsche
Citroen
Fiat
Ford
Jaguar
Jeep
Lexus
Mazda
Mini
Mitsubishi
Nissan
Opel
Peugeot
Renault
Subaru
Suzuki
Toyota
Volkswagen
Mercedes
Arhiva Rezultati










O nama
Prijavi u bookmark
Vidiauto kao prva stranica
Uvjeti korištenja
  • Auto servisi
  • Talijani, Nijemci, Japanci, Francuzi... Koji je najbolji?
  • Najbolji automobili svih vremena
  • Formula 1, Rally, NASCAR
  • Kupnja - gdje i kako?
  • Ponuda – potražnja

    Svi forumi

  • Zanimljivosti
    Najluđi prometni znakovi
    Usporedni test - 4 monovolumena
    Svi auti godine kroz povijest
    Svi kabrioleti dostupni u Hrvatskoj
    Staklena tvornica Volkswagena u Dresdenu.
    Automobili i filmovi

    Auto saloni
    Geneva 2004
    Detroit 2004
    Frankfurt 2003
    Geneva 2003
    Detroit 2003
    Paris 2002
    Zagreb 2002
    Geneva 2002
    Detroit 2002
    Bologna 2001
    Essen 2001
    Geneva 2001
    New York 2001
    Frankfurt 2001
    Tokio 2001